Kada ni najjači antibiotici ne pomažu: Bakterije u Evropi sve otpornije na lekove
Dodajte Kurir u vaš Google izbor- U polovini zemalja evropskog regiona SZO najmanje polovina uzoraka bakterija Klebsiella pneumoniae i Acinetobacter pokazala je otpornost na najčešće antibiotike.
- Izveštaj SZO i ECDC upozorava da su lekovi prve linije sve manje delotvorni, pa se sve češće poseže za karbapenemima i terapijom poslednje linije.
- EU ciljevi za smanjenje infekcija otpornim bakterijama uglavnom kasne, dok nedostatak testiranja i finansiranja otežava borbu protiv rezistencije.
eš
Reč je o bakterijama koje mogu izazvati ozbiljne infekcije, uključujući infekcije krvotoka. Zabrinjavajući podaci ukazuju na sve veći problem antimikrobne rezistencije. Jednostavno, lekovi koji su ranije uspešno lečili infekcije vremenom mogu da prestanu da deluju jer mikroorganizmi razvijaju otpornost na njih.
To pokazuje zajednička analiza koju su danas objavili SZO za Evropu i Evropski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC), na osnovu podataka prikupljenih tokom 2025. godine.
Prema izveštaju, u 21 od 43 zemlje koje su dostavile podatke o bakteriji Klebsiella pneumoniae, polovina ili više testiranih uzoraka bila je otporna na cefalosporine treće generacije, grupu antibiotika koja se često koristi u lečenju ozbiljnih infekcija.
Šta se dešava kada lekovi ne deluju?
Kada ovi lekovi više ne deluju, lekari su primorani da se okreću karbapenemima, antibioticima širokog spektra koji se uglavnom koriste za lečenje najtežih infekcija. Međutim, i otpornost na ove lekove postaje sve veći problem. U 10 od 43 zemlje najmanje polovina testiranih uzoraka bakterije Klebsiella pneumoniae bila je otporna na karbapeneme.
Slična situacija zabeležena je i kod bakterije Acinetobacter, koja se takođe često širi u bolničkim uslovima. U 21 od 38 zemalja koje su dostavile podatke, najmanje polovina uzoraka pokazala je otpornost na ključne antibiotike.
– U mnogim zemljama našeg regiona antibiotici za kojima lekari obično prvo posežu više ne deluju kod ozbiljnih bolničkih infekcija. Zbog toga se sve češće koriste karbapenemi, snažniji lekovi namenjeni najtežim slučajevima. Kada ni oni ne deluju, ostaje veoma mali broj antibiotika poslednje linije odbrane, koji su često skupi i nisu dostupni u svim zemljama - izjavio je dr Mark-Alen Viduson, rukovodilac programa u Odeljenju za zdravstvenu bezbednost SZO za Evropu.
On je upozorio da svaki gubitak mogućnosti lečenja povećava rizik za pacijente, jer osobe kod kojih prvi primenjeni antibiotik ne deluje imaju veće šanse da umru tokom boravka u bolnici.
Dva od tri cilja Evropske unije sve su dalje od ostvarenja
Evropska unija je 2023. godine postavila tri cilja za smanjenje infekcija krvotoka izazvanih bakterijama otpornim na antibiotike do 2030. godine, koristeći 2019. kao početnu godinu za poređenje.
Međutim, najnoviji podaci pokazuju da su dva od tri cilja sada dalje od ostvarenja nego na početku posmatranog perioda.
Umesto planiranog smanjenja od pet odsto, broj infekcija izazvanih bakterijom Klebsiella pneumoniaeporastao je za, kako se procenjuje, 72 odsto između 2019. i 2025. godine.
Sličan trend zabeležen je i kod infekcija izazvanih bakterijom Escherichia coli (E. coli), otpornom na cefalosporine treće generacije. Umesto planiranog smanjenja od 10 odsto, broj ovih infekcija povećan je za 16,4 odsto. E. coli je jedan od najčešćih uzročnika infekcija krvotoka u Evropskoj uniji.
Jedini cilj koji je za sada ostvaren jeste smanjenje infekcija izazvanih meticilin-rezistentnimStaphylococcus aureus (MRSA). Njihov broj smanjen je za procenjenih 19 odsto, čime je premašen planirani cilj od 15 odsto.
Ipak, u poslednje dve godine zabeležen je rast infekcija, što bi moglo da ugrozi dosadašnji napredak.
Pozitivni pomaci postoje i u drugim oblastima. Procenjena stopa infekcija krvotoka izazvanih bakterijom Acinetobacter otpornom na antibiotike gotovo je prepolovljena u odnosu na visoke vrednosti zabeležene 2021. godine, tokom pandemije kovida 19.
Nedovoljno testiranje otežava borbu protiv rezistencije
Jedan od velikih problema u borbi protiv antimikrobne rezistencije jeste nedostatak pouzdanih podataka. Mnoge zemlje i dalje nemaju dovoljno razvijene sisteme za praćenje širenja otpornih bakterija.
Od 51 zemlje za koje postoje podaci, čak 16, odnosno 31 odsto, i dalje prikuplja podatke o otpornosti bakterija bez standardizovanog nacionalnog sistema i koordinacije.
U bolnicama u kojima se uzima mali broj uzoraka krvi radi identifikacije bakterija koje izazivaju infekcije, lekari često moraju da započnu terapiju bez pouzdanih informacija o tome koji antibiotik će biti delotvoran.
Takva praksa povećava rizik da pacijenti dobiju lek koji neće delovati, dok zdravstvenim sistemima otežava praćenje širenja rezistencije i procenu uspešnosti mera za njeno suzbijanje.
Zbog toga SZO ističe da su ulaganja u laboratorije i dostupnost rutinskih analiza krvi od ključnog značaja za brže otkrivanje otpornih bakterija i izbor odgovarajuće terapije.
Većina zemalja ima planove, ali nedostaje novac za njihovo sprovođenje
Iako čak 94 odsto zemalja evropskog regiona navodi da ima nacionalni akcioni plan za borbu protiv antimikrobne rezistencije ili da radi na njegovoj reviziji, samo 40 odsto njih potvrđuje da te planove sprovodi uz obezbeđeno finansiranje i redovno praćenje rezultata.
– Gotovo svaka zemlja u našem regionu ima plan za borbu protiv antimikrobne rezistencije. Međutim, mnogo manje njih ima novac i konkretne mere potrebne za njegovu realizaciju. Plan na papiru ne može da zaustavi širenje infekcije u bolničkom odeljenju – upozorio je dr Viduson.
Prema njegovim rečima, ključne mere uključuju strogu kontrolu infekcija u bolnicama, odgovornu upotrebu antibiotika, jačanje laboratorijskih kapaciteta i obezbeđivanje dostupnosti odgovarajućih lekova.
SZO poziva na hitne mere
SZO za Evropu pozvala je zemlje regiona da povećaju ulaganja u borbu protiv antimikrobne rezistencije i preduzmu konkretne korake kako bi se usporilo širenje otpornih bakterija.
Među prioritetima su:
- Obezbeđivanje finansiranja i sprovođenje nacionalnih akcionih planova, uz redovno praćenje rezultata.
- Jačanje prevencije i kontrole infekcija u bolnicama kako bi se sprečilo širenje otpornih bakterija među pacijentima.
- Odgovorna upotreba antibiotika, uz čuvanje karbapenema i lekova poslednje linije odbrane za pacijente kojima su zaista neophodni.
- Ulaganje u laboratorije, uključujući nacionalne referentne laboratorije, kao i u redovno testiranje uzoraka krvi radi utvrđivanja osetljivosti bakterija na antibiotike.
- Obezbeđivanje dostupnosti antibiotika poslednje linije odbrane u svim sredinama u kojima su pacijentima potrebni.